Meister Eckhart i njegova filozofija Jednosti: Razumijevanje jedne od najkontroverznijih i najinovativnijih interpretacija kršćanske teologije u srednjem vijeku

Meister Eckhart (1260-1328) bio je njemački filozof i teolog, a njegovo učenje o Jednosti ili nedualnosti bilo je jedno od najkontroverznijih i najinovativnijih tumačenja kršćanske teologije srednjeg vijeka. Njegova filozofija kombinirala je elemente kršćanske teologije, neoplatonizma i mističnog iskustva kako bi razvila složeni sistem metafizičkih i etičkih principa. Ova mistična filozofija Jednosti ili nedualnosti je utjecala na razvoj zapadne filozofije i teologije.

Meister Eckhart je vjerovao da postoji samo jedan temeljni princip stvarnosti, koji se ponekad naziva Jednost, Jedan, Bitak ili Bog. Prema Eckhartu, taj princip je beskonačan i neograničen te stoga ne može biti definiran ili opisan na bilo koji racionalan način. U ovom kontekstu, Eckhart navodi: "Ako me pitate što je Bog, ja ne znam. Ako me pitate da ga razlikujem od stvari, ja ne znam. Sve stvari su u Bogu i on u svim stvarima"(1). Ova ideja Jednosti implicira da je sve stvoreno u skladu s jednim principom, što znači da je sve jedno. Sva razlika između stvari i bića zapravo su iluzije jer sve potječe iz istog jedinstvenog izvora.

Eckhartova filozofija Jednosti je također izrazito duhovna i mistična, a njezin krajnji cilj je potpuno sjedinjenje s Bogom. Ovaj cilj se može postići kroz mistično iskustvo u kojem pojedinac osjeća da je jedno s Bogom i da su sva stvorenja uistinu jedno. Prema Eckhartu, takvo iskustvo zahtijeva odricanje od svih materijalnih i mentalnih stvari, uključujući i vlastiti identitet. Ova ideja sjedinjenja s Bogom u Eckhartovoj filozofiji Jednosti podudara se s konceptom opisanom u vedantičkoj filozofiji istočne religije, gdje se jedinstvo postiže putem odricanja od ego-svijesti i sjedinjenja s apsolutnim, također nazvanim Brahman.

Meister Eckhartova filozofija Jednosti također ima značajan utjecaj na etičku dimenziju ljudskog života. On tvrdi da su sva djela koja se čine izvan jedinstva s Bogom, npr. iz koristoljublja ili sebičnosti, osuđena na neuspjeh. Umjesto toga, cilj svakog pojedinca mora biti služenje Bogu i ostvarenje Jednosti. U tom smislu, Eckhart navodi:

"Ne tražim ništa, ne tražim svoju korist, ne tražim ništa što je moje, ništa što bih mogao zadržati. Ne tražim ništa što je tvoje, već tražim samo tebe, samo tebe, moj Bože"(2).

U zaključku, Meister Eckhartova filozofija Jednosti ili nedualnosti bila je jedno od najinovativnijih tumačenja kršćanske teologije srednjeg vijeka. Njegova filozofija kombinirala je elemente kršćanske teologije, neoplatonizma i mističnog iskustva kako bi razvila složeni sistem metafizičkih i etičkih principa. Njegova ideja Jednosti implicira da je sve stvoreno u skladu s jednim principom, što znači da je sve jedno. Ova filozofija također ima značajan utjecaj na etičku dimenziju ljudskog života, gdje se cilj svakog pojedinca mora biti služenje Bogu i ostvarenje Jednosti.

***

(1) Meister Eckhart, "Predavanja i govori", preveo Richard Newhaus, Penguin Classics, 2009, str. 201.

(2) Ibid., str. 136.

Bibliografija:

Meister Eckhart, "Predavanja i govori", preveo Richard Newhaus, Penguin Classics, 2009.

Bernard McGinn, "Mistični život srednjeg vijeka: prikaz", HarperOne, 2005.

Kurt Flasch, "Meister Eckhart: Misli o misli", HarperOne, 2013.