Besant je bila kršćanka i vjerovala je u Isusa Krista kao Bogočovjeka, što znači da je vjerovala u njegovu božansku narav i njegovu sposobnost da spasi ljude od grijeha i patnje. ali je također smatrala da kršćanstvo nije u potpunosti razumjelo Isusova učenja i da su se dogme Crkve udaljile od njegove originalne poruke. Stoga bi se moglo reći da je Besant bila vjernica koja je imala kritički stav prema kršćanskoj teologiji i dogmi, te je tražila nove načine razumijevanja kršćanske poruke u skladu s teozofskim učenjima.
Annie Besant je vjerovala da Isusov život, muka, smrt i uskrsnuće zapravo opisuju duhovni život svakog čovjeka. Za Besant je Isus bio primjer duhovnog učitelja čiji su život i učenje bili usmjereni na pomoć ljudima u njihovom duhovnom razvoju. Ona je vjerovala da je Isusova poruka o ljubavi, nenasilju i zajedničkom dobru bila primjenjiva na svakodnevni život, i da je njegov primjer trebao biti vodilja u stvaranju boljeg svijeta.
Besant je razvila koncept "Kristove svijesti", kojim je opisala stanje duha u kojem čovjek spoznaje svoju duhovnu prirodu i povezanost s univerzalnom sviješću. Prema njoj, to je bila esencija Isusove poruke, a svaki čovjek je imao potencijal da dostigne to stanje.
Za Annie Besant, Kristova svijest nije bila samo puko religijsko vjerovanje, već je predstavljala kozmičku ideju koja se odnosi na unutarnju svijest koju je Isus Krist manifestirao u svom životu. Prema njoj, Kristova svijest je ona svijest koja je prisutna u svim stvorenjima i koja se manifestira kao moralna savjest i božanska prisutnost u svakom biću.
Besant smatra da je Isus Krist bio jedno od najvećih duhovnih bića u povijesti, a njegov život i učenja predstavljaju savršeni primjer za ostvarivanje Kristove svijesti. Ona vjeruje da je Kristova svijest univerzalni ideal koji bi trebali prihvatiti svi ljudi i da bi trebali težiti prema ostvarivanju te svijesti u svakodnevnom životu.
Za nju je duhovni razvoj bio put spasenja. Ona je smatrala da čovjekov napredak prema Kristovoj svijesti donosi ispunjenje i smisao života, te da to vodi prema konačnom sjedinjenju s Božjim duhom. To je, prema njenom shvaćanju, cilj duhovnog putovanja koje svaki pojedinac može proći.
Za Besant, ostvarivanje Kristove svijesti znači prihvaćanje odgovornosti za svoje postupke i život te življenje u skladu s moralnim načelima koji su prisutni u samoj svijesti. To uključuje suosjećanje prema drugima, razumijevanje univerzalne povezanosti svih stvari, i prihvaćanje karme - zakona uzroka i posljedice. Ovaj koncept predstavlja temelj teozofskog učenja i Besant je pozivala sve ljude da nastoje ostvariti Kristovu svijest u svom životu kako bi se moglo postići unutarnje zadovoljstvo i sreća.
Besant je također naglašavala da ostvarivanje Kristove svijesti nije ograničeno samo na kršćanske vjernike, već da bi se to trebalo primjenjivati na sve religije i filozofske sustave. Prema njoj, svi vjerski sistemi imaju jednaku vrijednost i svi se odnose na jedan univerzalni princip - ljubav.
U svojim djelima i govorima, Besant je naglašavala važnost kontemplacije, meditacije i molitve kao sredstva za ostvarivanje Kristove svijesti. Smatrala je da je meditacija najvažniji način za postizanje unutarnje harmonije i razvoja svijesti. Također je vjerovala da je potrebno provesti moralne i etičke promjene u životu kako bi se postigla Kristova svijest, a ova promjena bi trebala biti kontinuirana i postupna.
Za Annie Besant, ostvarivanje Kristove svijesti nije bilo pitanje intelektualne spoznaje, već više pitanje osobnog iskustva. Ona je vjerovala da je to stanje svijesti koje se može postići samo putem osobnog iskustva i praktičnih koraka u životu, te da ne postoji univerzalni recept za njegovo postizanje.
Besant je smatrala da je svrha života ostvariti Kristovu svijest i da bi to trebao biti primarni cilj svakog pojedinca. Ona je naglašavala da se ovaj cilj ne postiže samo individualno, već kroz zajednički napor cijele ljudske rase. Upravo zbog toga, Besant je aktivno sudjelovala u teozofskom pokretu koji je promicao ovaj koncept i činio sve napore kako bi se postigao univerzalni napredak ljudske svijesti.
Treba napomenuti i to da je koncept duhovnog razvoja i sjedinjenja s Božjim duhom prisutan je u mnogim religijama i duhovnim tradicijama, pa tako i u pravoslavlju. U pravoslavnom kršćanstvu, ovaj koncept se obično naziva "teosis" ili "oboženje" "božanstveno učenje". Teosis se odnosi na proces duhovnog rasta kroz koji pojedinac postaje sve sličniji Bogu i postiže zajedništvo s Njime.
Kao i kod Besant, pravoslavna teologija vjeruje da je Isus Krist svojim životom, mukom, smrću i uskrsnućem omogućio svim ljudima da postignu teosis i sjedinjenje s Bogom. Međutim, u pravoslavlju se smatra da ovaj proces može biti ostvaren samo u zajedništvu s Crkvom i sakramentima te da se duhovni napredak ne može postići izvan Crkve. Dakle, iako postoje sličnosti između Besantinog shvaćanja duhovnog razvoja i pravoslavnog koncepta teosisa, postoje i bitne razlike u načinu na koji se ovaj proces postiže.
Da zaključimo, koncept Kristove svijesti kod Annie Besant predstavlja jedan od ključnih koncepta u teozofskom učenju. Ona ga je smatrala univerzalnom idejom koja prelazi granice religija i filozofskih sustava i predstavlja kozmičku ideju koja se odnosi na unutarnju svijest prisutnu u svim stvorenjima. Besant je naglašavala važnost ostvarivanja Kristove svijesti putem moralne i etičke promjene u životu, meditacije i kontemplacije. Ostvarivanje Kristove svijesti predstavlja primarni cilj života i cilj koji se postiže zajedničkim naporima cijele ljudske rase.
Primjedbe
Objavi komentar